Zanimljivi detalji o gradu
Zemljopisni položaj i svojstva
Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogruojčice), na 43°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°35' istočne zemljopisne dužine.
Ukupne je površine 55 četvornih kilometara.
Povijest
Stari Grad je osnovan kao starogrčki grad Faros početku 99. antičke Olimpijade, tj. 384. godine prije Krista. Pretpostavlja se da su ga utemeljili grčki doseljenici sa otoka Para u Egejskom moru. Po povjesničarskim pretpostavkama, moguće je da je zbog vrlo povoljnog smještaja ondje postojalo i neko starije ilirsko naselje. Od osnutka Hvarske biskupije 1147. pa sve do osnivanja grada Hvara, 1278., Stari Grad je bio i njenim sjedištem, odnosno, biskup je stolovao u Starom Gradu.
Stanovništvo
Hrvati su autoktoni i većinski stanovnici ovog grada. Sebe zovu Starograjanima/Starogruojkama, a postoji i oblik Paizanin/Paizonka.
Prema popisu stanovništva iz 2001., od ukupnih 2.817 stanovnika, na pojedina naselja otpada (poredano po naseljenosti):
- Stari Grad - 1.906
- Vrbanj - 489
- Dol - 348
- Rudina - 54
- Selca - 20
Narječje
Stanovnici govore čokavskim (nije grješka - čokavski je vrsta čakavskog) narječja ikavskog govora hrvatskog jezika.
Gospodarstvo
U drugoj polovici 19. stoljeća, Stari Grad je imao nekoliko brodogradilišta. Njihovom poslovanju je došao kraj širenjem parobrodarstva u svjetskom pomorstvu.
Svojevremeno je djelovala i tvornica tjestenine, mlin (vjetrenjača!)...
U Starom Gradu djeluje i vinarija, a nekad je djelovao i pogon od "Jugoplastike".
Sadržaj ove stranice je preuzet s Wikipedije.
